Tijekom pandemije koronavirusa usporila se gospodarska aktivnost, što je dovelo do smanjenja emisija ugljika, no i recesije s kojom je suočena EU.
Kao odgovor na situaciju, Europska komisija predstavlja EU sljedeće generacije, plan EU-a za gospodarski oporavak, koji zajedno sa dugoročnim proračunom EU-a za razdoblje 2021.-2027. ima za cilj stvoriti zeleniju, inkluzivniju, digitalnu i održivu Europu i povećati otpornost na buduće krize, poput klimatske krize. EU Parlament je u veljači 2021. odobrio glavni instrument tog plana, Instrument za oporavak i otpornost.
U studenom 2019. Parlament proglašava klimatsku krizu tražeći od Komisije da u sve svoje prijedloge uključi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i da osigura znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kao odgovor, Komisija predstavlja Europski zeleni plan, uz koji bi Europa do 2050. trebala postati klimatski neutralna.
Prvi koraci u okviru Zelenog plana
Financiranje zelene tranzicije
Komisija je u siječnju predstavila Plan ulaganja u održivu Europu, strategiju za financiranje Zelenog plana kroz privlačenje najmanje bilijuna eura javnih i privatnih ulaganja tijekom sljedećeg desetljeća. Mehanizam pravedne tranzicije, dio plana ulaganja, treba pomoći u ublažavanju socijalnih i ekonomskih posljedica tranzicije za radnike i zajednice najviše pogođene promjenom. U svibnju 2020. Komisija predlaže instrument zajma javnom sektoru za potporu zelenim ulaganjima u regijama ovisnima o fosilnim gorivima, koji je Parlament odobrio u lipnju 2021. Parlament i Vijeće dogovorili su uvođenje novih izvora prihoda za financiranje proračuna i plana oporavka. Oni uključuju prihode od sustava trgovine emisijama i mehanizam za prilagodbu granice ugljika kojim bi se uveo namet na uvoz određene robe. Kako bi potaknuo ulaganja u ekološki održive aktivnosti Parlament je u lipnju 2020. donio novo zakonodavstvo o održivom ulaganju. Zastupnici su u studenom 2020. zatražili prijelaz s neodrživog na održivi gospodarski sustav, kao presudan uvjet za razvoj dugoročne strateške autonomije i povećanje otpornosti EU-a.
Klimatska neutralnost kao dio zakona
U ožujku 2020. Komisija je predložila Europski zakon o klimi, pravni okvir za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Parlament je u siječnju pozvao na ambicioznije ciljeve smanjenja emisija od prvotno predloženih od strane Komisije. Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o povećanju cilja smanjenja emisija u EU-u do 2030. s 40 na najmanje 55 posto. Parlament je usvojio propis o klimi 24. lipnja 2021. Cilj za 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. bit će pravno obvezujući, približavajući EU cilju postizanja negativnih emisija nakon 2050. i potvrđujući njegovo vodstvo u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena uoči COP26 u studenom 2021. Propis treba omogućiti lakše uvođenje ciljeva u zakonodavstvo i donijeti razne koristi, uključujući čišći zrak, vodu i tlo, manje račune za energiju, obnovljene domove, bolji javni prijevoz i više stanica za punjenje e-automobila, manje otpada, zdraviju hranu, i bolje zdravlje za sadašnje i buduće generacije. Profitirat će i gospodarstvo jer se otvaraju mogućnosti u područjima u kojima Europa želi postaviti globalne standarde. Očekuje se i stvaranje radnih mjesta, na primjer u području obnovljivih izvora energije, energetski učinkovitim zgradama i procesima.
Osnaživanje europske industrije i malih i srednjih poduzeća
U ožujku 2020. Komisija je predstavila novu industrijsku strategiju za Europu kako bi se europskim poduzećima omogućio prijelaz na klimatsku neutralnost i digitalna budućnost. U studenom Parlament traži reviziju prijedloga i uzimanje u obzir posljedica pandemije u industrijskom sektoru. Zastupnici žele da EU podrži industriju tijekom početne faze oporavka, a zatim se u drugoj fazi usredotoči na transformaciju i veću autonomiju. U svibnju 2021. Komisija je predložila ažuriranu industrijsku strategiju. Budući da mala i srednja poduzeća čine 99 posto europskih poduzeća koja ostvaruju 50 posto BDP-a i zaslužna su za 2 od 3 radna mjesta, Komisija je istovremeno predložila novu strategiju za mala i srednja poduzeća kojom se potiču inovacije, smanjuje birokracija i omogućuje bolji pristup financiranju. Na plenarnoj sjednici u prosincu zastupnici su glasali o svom stajalištu oko strategije za mala i srednja poduzeća i zatražiti Komisiju da je ažurira u skladu s novonastalom situacijom zbog koronavirusa, ističući probleme s likvidnošću i digitalne aspekte, kao i potporu zelenijoj ekonomiji.
Poticanje kružnog gospodarstva
Komisija je u ožujku 2020. predstavila i Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo koji uključuje mjere za cijeli životni ciklus proizvoda kojima se promiče kružno gospodarstvo, potiče održiva potrošnja i jamči manje otpada. Fokus je na:
Stvaranje održivog prehrambenog sustava
Prehrambeni sektor jedan je od glavnih pokretača klimatskih promjena. Iako je poljoprivreda u EU-u jedini veliki poljoprivredni sektor u svijetu u kojem su emisije stakleničkih plinova smanjene (za 20 posto od 1990.), ona je i dalje odgovorna za oko 10 posto emisija (od čega 70 posto otpada na životinje). Strategijom „od polja do stola” koju je Komisija predstavila u svibnju 2020. trebao bi se zajamčiti pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, uz istodobno osiguravanje dostatnih sredstava za pristojan život poljoprivrednika. Obuhvaća cijeli lanac opskrbe hranom, od smanjenja upotrebe pesticida i prodaje antimikrobnih sredstava za polovinu te smanjenja upotrebe gnojiva do povećanja ekološke poljoprivrede.
Očuvanje biološke raznolikosti
EU istodobno nastoji riješiti problem gubitka biološke raznolikosti, uključujući moguće izumiranje milijuna vrsta. Cilj je Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2030., koju je Komisija predstavila u svibnju, zaštititi prirodu, zaustaviti propadanje ekosustava i zaustaviti gubitak biološke raznolikosti. Parlament je usvojio svoje stajalište o Strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030: vraćanje prirode u naš život 8. lipnja, inzistirajući da njezina provedba bude u skladu s drugim europskim strategijama Zelenog plana. Parlament se zalaže za održivo šumarstvo jer šume igraju ključnu ulogu u apsorpciji i ublažavanju emisija ugljika. Zastupnici prepoznaju važnost šumarstva u stvaranju radnih mjesta u ruralnim zajednicama i ulogu koju EU može igrati u zaštiti i obnovi svjetskih šuma.
Izvor: europarl.europa.eu
Sadržaj internetske objave isključiva je odgovornost razvojne agencije IGRA Grada Ivanić-Grada.
„Razvoj usluga Razvojne agencije IGRA s ciljem unaprjeđenja informiranja za poduzetnike”
