Zaštita žiga

Uvjeti zaštite i postupak registracije žiga u Hrvatskoj propisani su Zakonom o žigu (NN 14/19) i Pravilnikom o žigu (NN 38/2019).

 

Sukladno članku 6. Zakona, žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za:

 

  1. razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća i
  2. prikazivanje u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite koju žig pruža nositelju žiga.

 

Žig je isključivo pravo priznato za znak koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u gospodarskom prometu. Žigom je moguće zaštititi ime, logotip, amblem, etiketu ili druga razlikovna obilježja proizvoda i/ili usluge.

Žig osigurava vlasniku isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih njime, a njegovom zaštitom smanjuje se mogućnost povrede tog prava.

 

Što se ne može registrirati?

 

Registracija će biti odbijena za žigove

 

  • koji nemaju nikakav razlikovni karakter
  • koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označivanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnoga podrijetla ili vremena proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge, ili za označivanje drugih karakteristika proizvoda i usluga
  • koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji su postali uobičajeni u svakodnevnom govoru ili u dobroj vjeri i ustaljenoj trgovačkoj praksi
  • koji su takve naravi da javnost mogu dovesti u zabludu, primjerice u odnosu na vrstu, kakvoću ili zemljopisno podrijetlo proizvoda ili usluga
  • koji su protivni javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima
  • te znakovi koji se sastoje isključivo od oblika ili drugog obilježja koji proizlazi iz vrste samih proizvoda, te koji koji proizvodima daje bitnu vrijednost, kao i oblika, ili drugog obilježja proizvoda potrebnoga za postizanje nekoga tehničkog rezultata.

 

Postupak registracije

Svaki znak koji se želi štititi žigom prijavljuje se zasebnom prijavom, čiji je sastavni dio popis proizvoda i/ili usluga na koje se znak odnosi, a koji mora biti sastavljen u skladu s Međunarodnom klasifikacijom proizvoda i usluga za potrebe registracije žigova – Nicanska klasifikacija.

 

Prijava žiga Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo podnosi se na Obrascu Ž-1, uz obavezno priložen dokaz o uplati propisane upravne pristojbe i naknade troškova ispitivanja.

 

Prije podnošenja prijave najbolje je izvršiti pretraživanje baze podataka registriranih i prijavljenih žigova u Hrvatskoj radi utvrđivanja postoje li već identični ili slični žigovi, kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi ili eventualni sporovi.

 

Prijavu za registraciju žiga u Hrvatskoj moguće je podnijeti i putem interneta koristeći uslugu Državnog zavoda za intelektualno vlasništva e-Prijava, pri čemu se ujedno smanjuju i troškovi prijave.

 

Uobičajeno trajanje cijelog postupka je 12 mjeseci.

 

Što sadržava prijava za registraciju žiga?

Prema članku 2. Pravilnika o žigu, prijava za registraciju žiga mora sadržavati:

 

  1. zahtjev za registraciju žiga
  2. ime i adresu podnositelja prijave
  3. naznaku razreda popisa proizvoda ili usluga za koje se traži registracija
  4. prikaz žiga i naznaka vrste žiga koji se želi registrirati
  5. ime i adresu opunomoćenika, ako podnositelj prijave ima opunomoćenika
  6. podatke o zatraženom pravu prvenstva, ako je zatraženo pravo prvenstva
  7. transliteraciju žiga, ako sadrži elemente ispisane pismom koje nije latinično ili brojkama koje nisu arapske ili rimske
  8. podatak da se traži registracija zajedničkoga žiga, ako se traži registracija zajedničkoga žiga
  9. podatak da se traži registracija jamstvenoga žiga, ako se traži registracija jamstvenoga žiga
  10. naznaku boja ili ako se žig sastoji isključivo od jedne boje ili kombinacije boja općepriznati kôd boje
  11. potpis podnositelja prijave ili njegova opunomoćenika.

 

Trajanje i obuhvat zaštite žiga

Zaštita žigom u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, vrijedi 10 godina, računajući od datuma prijave. Vrijeme zaštite može se produžavati neograničeno na razdoblja od 10 godina, uz pravovremeno podnošenje zahtjeva (u pravilu prije isteka važenja prethodnih 10 godina) i plaćanje odgovarajućih pristojbi i naknada troškova.

 

Zaštita žiga ostvaruje se prema teritorijalnom načelu, odnosno zaštita vrijedi samo na teritoriju države u kojoj je to pravo priznato. O mogućnostima međunarodne zaštite dizajna više informacija dostupno je na stranicama Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo www.dziv.hr.

 

 

Sadržaj internetske objave isključiva je odgovornost razvojne agencije IGRA Grada Ivanić-Grada.

 

„Razvoj usluga Razvojne agencije IGRA s ciljem unaprjeđenja informiranja za poduzetnike”