Europska komisija odobrila je 24. kolovoza strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova EU-a – Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom za razdoblje 2021. – 2027. Njime se Hrvatskoj otvara put za povlačenje ukupno devet milijardi eura sredstava kohezijske politike. Sljedeći četvrtak će ministrica Tramišak i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira u Zagrebu svečano potpisati Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i Republike Hrvatske.
Prvi pozivi u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kojim je Hrvatskoj na raspolaganju devet milijardi eura, bit će raspisani do kraja ove godine, a prijave će krenuti početkom 2023. godine.
Prijave na natječaje će krenuti s početkom iduće godine i zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu, pa će tako svi pozivi biti spremni za prijave s vrijednostima izraženima u eurima. Sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine.
U novom razdoblju Hrvatskoj je ukupno na raspolaganju 14,4 milijarde eura, no za razliku od prethodne financijske perspektive, u novoj su sredstva za program ruralnog razvoja, što je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, izdvojena, pa stoga u ovom trenutku govorimo o devet milijardi eura. Od tih devet milijardi eura, 2,56 milijardi eura namijenjeno je “ublažavanju klimatskih promjena“, 2,5 milijardi za “radna mjesta i jednakost“, 1,74 milijarde uložit će se u “inovativno i pametno gospodarstvo“, a 1,34 milijarde eura u “promet“.
Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a: program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), “težak” 1,57 milijardi eura. Tu je još i program Učinkoviti ljudski potencijali, za korištenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te Program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.
PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA
Program Konkurentnost i kohezija ima šest prioriteta:
U novoj financijskoj perspektivi posebno se izdvajaju ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja, za koja je namijenjeno 470 milijuna eura, od čega iz PKK-a kroz različite prioritete 404 milijuna eura, a 66 milijuna eura iz ITP-a.
INTEGRIRANI TERITORIJALNI PROGRAM
Kada je riječ o Integriranom teritorijalnom programu (ITP), on ima četiri prioriteta.
U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, vrijedan 681,3 milijuna eura, čije se financiranje u najvećem dijelu, od 509,7 milijuna eura, planira u okviru prioriteta 3. Njime se proklamira ulaganje 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije – središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija. Moguća su ulaganja primjerice u turizam, zelenu infrastrukturu, poput parkova, kulturnu baštinu, poduzetničke inkubatore, energetsku učinkovitost, čisti i pametni gradski promet, a gradovima se daje mogućnost da kreiraju svoje strategije ulaganja. Iz prioriteta 3. u novoj financijskoj perspektivi 150 milijuna eura će biti usmjereno za ulaganje u otoke, što uključuje ulaganja u plavu i zelenu infrastrukturu, prirodnu i kulturnu baštinu, prelazak na čistu energiju, kao i nadzor i smanjenje rizika od katastrofa.
Sadržaj internetske objave isključiva je odgovornost razvojne agencije IGRA Grada Ivanić-Grada.
„Razvoj usluga Razvojne agencije IGRA s ciljem unaprjeđenja informiranja za poduzetnike”