Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak u razgovoru za portal eu-projekti.info govorila je o novoj EU financijskoj perspektivi za Republiku Hrvatsku i o uspješnosti Hrvatske u povlačenju sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u prethodnom razdoblju.
Brojčani pokazatelji
Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura, ili 81,56 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Do 11. kolovoza 2021. godine ugovorili smo projekte u vrijednosti od 13,12 milijardi eura, ili 99,68 milijardi kuna, odnosno 122,22 posto dodijeljenih sredstava.
Od toga je ukupno je isplaćeno 6,32 milijardi eura, ili 48,03 milijardi kuna, odnosno 58,89% dodijeljenih sredstava, te je ovjereno 5,27 milijardi eura, ili 40,07 milijardi kuna, odnosno 49,13% dodijeljenih sredstava.
Gledajući razdoblje od zadnjih godinu dana, bilježimo značajni pomak u ugovaranju, plaćanju i ovjeravanju – u zadnjih godinu dana (u odnosu na podatke od 30. lipnja 2020. godine), ugovoreno je 2,88 mlrd eura, ili 22,88 milijardi kuna, plaćeno je 2,33 mlrd eura, ili 18,11 milijardi kuna, a ovjereno je 1,96 milijardi eura, ili 15,25 milijardi kuna. Postotno gledano – s 95,43% posto ugovorenog došli smo na 122,22%, kod plaćanja smo s 37,17% došli na 58,89%, a ovjeravanje je poraslo s 30,81% na 49,13%.
Važno je naglasiti i kako je Hrvatska u razdoblju od 2013. godine do 11. kolovoza 2021. u plusu 43,15 milijarde kuna u odnosu na uplaćena i isplaćena sredstva iz proračuna EU u hrvatski proračun i sredstava uplaćena iz proračuna Hrvatske u proračun EU.
Kada govorimo o Operativnom programu Konkurentnost i kohezija, ukupno je ugovoreno 12,13 milijardi eura od kojih 2,66 milijardi eura iznosi doprinos korisnika za realizaciju projekata.
Projekti koji se ističu iz prethodnog razdoblja
Kada govorimo o velikim projektima, kruna korištenja prve financijske omotnice bit će svakako realizacija i izgradnja Pelješkog mosta. Od velikog značaja su i Zračna luka u Dubrovniku, “Novi Adrion” – promicanje održivog korištenja prirodne baštine Parka prirode Biokovo, izgradnja mosta kopno – Otok Čiovo u Trogiru, izgradnja i opremanje Tehnoparka Garešnica, kulturno-turistička ruta „Putevima Frankopana“, dnevna i jednodnevna kirurgija Opće bolnice Pula, kao i projekt izgradnje turističkog pristaništa Sakadaš u Parku prirode Kopački rit. Svi ovi projekti su značajni za Hrvatsku i stoga kad me pitate o najznačajnijima mogu sam reći da je svaki od njih za mene značajan jer čini razliku koju želimo vidjeti.
Suočavanje s poteškoćama koje se javljaju u provedbi projekata
Kada spominjemo poteškoće s kojima se znamo susretati, to su svakako potrebe jedinica lokalne samouprave koji se prijavljuju na fondove EU pa se, zbog nedovoljnih vlastitih sredstava za realizaciju projekata, zna odužiti provedba samih projekata. Kako bi se takvim općinama, gradovima i županijama pomoglo, Vlada je donijela odluku o sufinanciranju projekata financiranih sredstvima EU u iznosu od 1,19 milijardi kuna kojima će se sufinancirati 640 projekata koji su se prijavili na poziv Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ova pomoć pri sufinanciranju ubrzat će apsorpciju sredstava u iznosu od 20 milijardi kuna i učinit će da se u svim dijelovima Hrvatske završe projekti koji su od interesa naših građana.
Najava nove financijske perspektive
Kao i sve države EU, prilikom programiranja novog Višegodišnjeg financijskog okvira moramo slijediti smjernice EU, tako da je za novo programsko razdoblje u fokusu zeleno i digitalno. Veliki naglasak se daje željeznicama i desetljeće ispred nas će biti desetljeće željeznica.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU predalo je Europskoj komisiji svoje operativne programe, u tijeku su pojašnjavanja prioriteta Hrvatske i uskoro očekujemo zeleno svjetlo, a time početkom sljedeće godine možete očekivati i prve pozive za gospodarstvenike, poljoprivrednike, jedinice lokalne samouprave i sve ostale potencijalne korisnike. Spremni smo za novo razdoblje i kao i naši korisnici čekamo mogućnosti i apsorpciju naše druge omotnice.
Velik je posao pred nama, a usporedbe radi, do 30. lipnja 2021. godine, u financijskoj perspektivi 2014.-2020., samo u Operativnom programu Konkurentnosti i kohezija pokrenuli smo 330 postupaka dodjele u vrijednosti 9,6 milijardi eura bespovratnih sredstava. Potpisano je 7.949 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u vrijednosti 8,84 milijardi eura bespovratnih sredstava. Spremnih projekata imamo dvostruko više nego sredstava i stoga sam sigurna da će apsorpcija nove financijske omotnice ići brže, ali izazovi će biti na gospodarstvenicima u osiguravanju dovoljno ljudskih resursa i kvalitetnim plaćama radnika.
Utjecaj EU fondova na razvitak Hrvatske
Vjerujem da mnoge žene, majke, korisnice sredstva EU, osjete tu dobrobit kroz projekt „Zaželi“ koji je sufinanciran sredstvima EU. Sredstvima EU osigurana je digitalizacija 1200 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, tom digitalizacijom obuhvaćeno je 46.290 nastavnika i 104.000 učenika, izgrađeno je 2.300 kilometara nove kanalizacijske mreže, 370 kilometara nove vodoopskrbne mreže, kroz ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu omogućena je opskrba vodom za preko 570.000 osoba, izgrađeno je 213 reciklažnih dvorišta i sanirano je 32 odlagališta otpada.
Od listopada 2016. do polovice 2021. godine financijskim instrumentima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija podržano je skoro 9.000 poduzetnika koji su investirali ukupno 7,6 milijardi kuna u razvojne projekte malog gospodarstva čime se omogućilo stvaranje više od 10.700 novih radnih mjesta.
Izvor: eu-projekti.info/natasa-tramisak
Foto credit: razvoj.gov.hr
Sadržaj internetske objave isključiva je odgovornost razvojne agencije IGRA Grada Ivanić-Grada.
„Razvoj usluga Razvojne agencije IGRA s ciljem unaprjeđenja informiranja za poduzetnike”
