Europski zeleni plan

Europski zeleni plan – strategija na temelju koje Europa kani postati prvi klimatski neutralan kontinent

Klimatske promjene i uništavanje okoliša ozbiljna su prijetnja egzistenciji čitavog svijeta. Za borbu protiv tih problema Europska unije donijela je novu strategiju rasta Europski zeleni plan.

Europski zeleni plan je strategija za postizanje održivosti gospodarstva Europske unije koja pretvara klimatske i ekološke izazova u prilike u svim područjima politike.

 

Europski zeleni plan strategija je Europske komisije, jedan od šest glavnih prioriteta Komisije za razdoblje 2019.-2024., a cilj joj je postizanje održivosti gospodarstva Europske unije. Strategijom se nastoji i zaštiti zdravlje i dobrobit građana Europske unije od rizika povezanih s okolišem. Naglasak europskog zelenog plana je na klimi, čistoj energiji, mobilizaciji industrije, učinkovitoj upotrebi resursa i pravednoj tranziciji.]

Europska komisija je 11. prosinca 2019. predstavila komunikaciju o europskom zelenom planu. Zeleni plan predložen je kao nova strategija rasta za Europsku uniju kojoj je cilj preobrazba u klimatski neutralno, pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom.

U zelenom planu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati te objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.

Europski zeleni plan obuhvaća akcijski plan za sljedeća područja djelovanja:

  • unaprjeđenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo
  • obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja.

Europska unija želi biti klimatski neutralnom 2050. godine. Postizanje tog cilja podrazumijeva isplativu, pravednu te socijalno uravnotežena transformaciju europskog društva i gospodarstva.

Za ostvarenje navedenog cilja potrebno je zajedničko djelovanje svih sektora gospodarstva:

  • ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš
  • poticanje industrija na inovacije
  • uvođenje čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika privatnog i javnog prijevoza
  • dekarboniziranje energetskog sektora
  • povećanje energetske učinkovitosti zgrada
  • suradnja s međunarodnim partnerima na poboljšanju globalnih standarda u području okoliša.

Europska unija će pružiti financijsku potporu i tehničku pomoć onima na koje će prelazak na zeleno gospodarstvo najviše utjecati. To će učiniti u okviru Mehanizma za pravednu tranziciju unutar kojeg će se u razdoblju 2021.–2027. mobilizirati najmanje 100 milijardi eura u najpogođenijim regijama.

Predsjednik Europske komisije Charles Michel u svojem je obraćanju Europskom parlamentu u svibnju 2020. istaknuo da prelazak na klimatsku neutralnost ima središnju ulogu u i oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Klimatska neutralnost trebala bi biti pokretačka snaga u potpori europskim poduzećima te cjelovitoj gospodarskoj i društvenoj transformaciji.

U europskom zelenom planu ističe se potreba za cjelovitim pristupom u kojem sva djelovanja i politike Europske unije doprinose njegovim ciljevima. U komunikaciji Komisije najavljene su inicijative kojima je obuhvaćen niz područja politika, uključujući klimu, okoliš, energetiku, promet, industriju, poljoprivredu i održivo financiranje, koja su snažno međusobno povezana. Te inicijative uključuju:

  • prijedlog propisa o klimi kojim bi se u zakonodavstvo uključio cilj klimatske neutralnosti
  • strategiju za bioraznolikost do 2030.
  • novi akcijski plan za kružno gospodarstvo
  • industrijsku strategiju
  • strategiju za pametnu integraciju sektorâ
  • strategiju za pametnu i održivu mobilnost
  • strategiju „od polja do stola”.

Osim toga, u skladu s Europskim zelenim planom preispitat će se sve postojeće politike koje su povezane s ciljem postizanja klimatske neutralnosti te će ih se revidirati u skladu s većim klimatskim ambicijama. One, na primjer, uključuju postojeće zakonodavstvo o emisijama stakleničkih plinova, obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti.

Suradnjom u narednim desetljećima zemlje EU-a žele osigurati maksimalno smanjenje emisija stakleničkih plinova i poduzeti mjere za neutralizaciju svih preostalih emisija.

Da bi Europska unija do 2050. godine postigla klimatsku neutralnost Europska komisija će predložiti europski propis o klimi kako bi politička obveza postala pravna obveza te poticaj za ulaganja.

 

Što EU kani učiniti?

  • KLIMA – dekarbonizirati energetski sektor
  • ZGRADE – obnoviti zgrade kako bi se smanjila potrošnja energije te računi građana
  • INDUSTRIJA – podupirati industriju u inovacijama kako bi EU postala svjetski predvodnik u zelenom gospodarstvu
  • MOBILNOST – uvesti čišće, jeftinije i zdravije oblike privatnog i javnog prijevoza

 

 

Sadržaj internetske objave isključiva je odgovornost razvojne agencije IGRA Grada Ivanić-Grada.

 

„Razvoj usluga Razvojne agencije IGRA s ciljem unaprjeđenja informiranja za poduzetnike”