Društveno poduzetništvo

Društveno poduzetništvo kao novi način poslovanja predstavlja kombinaciju poduzetničke prakse i vrijednosti usko povezanih s društvenom odgovornošću i načelima zaštite okoliša.

 

Nakon desetljeća utrke za profitom i nerealne potrošnje, svjetski financijski sustav našao se 2008. godine pred kolapsom. Neoliberalna ekonomija koju je rukovodila ideja profita i potrošnje pod svaku cijenu urušila se zajedno s vrijednostima koje je zagovarala – trka za moći, borba za prestiž, nedostatak socijalne osjetljivosti. Duboka financijska kriza tako je otkrila potrebu za redefiniranjem moralnih vrijednosti u društvu.

 

Društveno poduzetništvo jedan je od relativno novih pojmova u ekonomiji i počiva na ciljevima potpuno suprotnim od onih na kojima počiva dominantna tržišna ekonomija. Društvenom poduzetništvu nije cilj isključivo uvećanje profita, pa tako ni raspodjela dobiti, već ispunjenje društvenih zadaća, pomaganje onim skupinama u društvu koje su u riziku od društvene isključenosti.

 

Europska komisija je u svojoj „Inicijativi za društveno poslovanje“ (Social Business Initiative) pojmovno definirala koncept društvenog poduzetnika:

 

  1. društveni poduzetnik se određuje kao nositelj poduzetničke aktivnosti kojem je primarni cilj društveni utjecaj, a ne generiranje dobiti za vlasnike ili dioničare;
  2. društveni poduzetnik djeluje na način da proizvodi robu ili pruža usluge na tržištu na poduzetnički i inovativan način te koristi ostvarenu dobit za ispunjavanje društvenih ciljeva;
  3. način upravljanja poduzetničkim subjektom je otvorenog tipa te uključuje zaposlenike, korisnike i ostale dionike na koje utječe gospodarska aktivnost poduzetnika.

 

Prema objašnjenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), da bi se poduzetnik okarakterizirao kao društveni, nužna je prisutnost društveno-poduzetničkih aktivnosti tijekom cjelokupnog životnog ciklusa poslovnog subjekta.

 

Društveni poduzetnik:

  • ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja;
  • obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini;
  • stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti;
  • ulaže najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja;
  • odlikuje ga dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja;
  • prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju;
  • odlikuju ga demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje) odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.

 

Europska unija je prepoznala značenje društvenog poduzetništva kao jednog od ključnih elementa u prevladavanju trenutačnih socijalnih i ekonomskih problema jer postojeća gospodarska snaga, a time posljedično i financijski kapaciteti državne i lokalne razine, ne uspijevaju samostalno osigurati dovoljna sredstva za zadovoljenje svih društvenih potreba.

 

Strategijom razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. društveno poduzetništvo definira se kao: Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.

 

Razlike između društvenog i privatnog profitnog poduzeća:

 

Društveno poduzeće Privatno profitno poduzeće
cilj: osnažiti zaposlenike/zajednicu cilj: nadgledati i kontrolirati zaposlenike
demokratsko donošenje odluka odlučivanje na temelju količine dionica
odgovornost prema okolišu/zajednici je temeljno načelo djelovanja odgovornost prema okolišu/zajednici ne vidi kao svoju odgovornost
provodi financijsku reviziju i mjeri društveni utjecaj provodi financijsku reviziju
vođeno komercijalnim, društvenim i ekološkim ciljevima vođeno komercijalnim ciljevima

 

 

Sadržaj internetske objave isključiva je odgovornost razvojne agencije IGRA Grada Ivanić-Grada.

 

„Razvoj usluga Razvojne agencije IGRA s ciljem unaprjeđenja informiranja za poduzetnike”