Koncept održivog razvoja

Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti. Održivi temelji se na ideji da razvoj ne smije ugrožavati budućnost sljedećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Riječ je o modelu održivosti koji stavlja naglasak na vođenje razvojne politike uz maksimalnu primjenu znanstvenih dostignuća i novih tehnologija u cilju zaštite prirode i očuvanja okoliša.

 

Održivi razvoj je način proizvodnje i potrošnje koji vodi računa o prirodnim resursima eko-sustava unutar kojeg se ti procesi odvijaju. Pitanje je društvene odgovornosti da procesi proizvodnje i potrošnje ne ugrožavaju sposobnost obnavljanja prirodnih resursa.

 

Cilj održivog razvoja je trojak – 1. gospodarska učinkovitost (ekonomski razvoj), 2.društvena odgovornost (socijalni napredak), 3. zaštita okoliša. Ekonomski razvoj, socijalni napredak i zaštita okoliša tri su stupa održivog razvoja. Stupovi su objedinjeni tako da su u međusobnoj (isprepletenoj) interakciji i isprepleteni te ne mogu stajati samostalno, a da ne utječu jedan na drugog.

 

Društvo

Društvena komponenta podrazumijeva njegovanje zajednica uz poticanje kulturološke raznolikosti i očuvanje kulturne baštine, osiguravanje jednake dostupnosti na obrazovanje i zdravstvenu skrb, postizanje ravnopravnosti svih članova društva te unaprjeđenje socijalnih prava.

 

Okoliš

Okolišna komponenta uključuje razvoj strategija i planova upravljanja za očuvanje okoliša, smanjenje i zaustavljanje zagađenja okoliša, brigu za stabilnost klime, razumnu i učinkovitu eksploataciju prirodnih dobara i brigu o njihovim kapacitetima te zaštitu bioraznolikosti i prirode.

 

Gospodarstvo

Gospodarski segment treba omogućiti porast blagostanja ljudi, održavanje stabilnosti cijena i zaposlenja uz zadovoljavajuće prihode, uštedu troškova te ekonomsku efikasnost.

 

Društveno-okolišna ravnoteža treba biti prihvatljiva za sve zajednice, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini, pri čemu je potrebno uvažiti osjetljivost okoliša. Gospodarsko-okolišna ravnoteža pretpostavlja poticajno i subvencionirano okruženje za ekonomski rast uz očuvanje prirodnih resursa, dok gospodarsko-društvena ravnoteža podrazumijeva ravnomjeran ekonomski rast poduzeća i lokalnih zajednica.

 

U rujnu 2015. svjetski čelnici usvojili su program UN-a pod nazivom „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.“, kojim se uspostavlja skup ciljeva održivog razvoja kako bi se okončalo siromaštvo, zaštitio planet, osigurala zaštita ljudskih prava i zajamčio napredak za sve. Usvajanje tog programa označava povijesni pomak prema novoj paradigmi u okviru koje se nejednakosti na gospodarskom i socijalnom polju te na području okoliša pokušavaju prevladati na univerzalan i integriran način. Taj proces u cijelosti odražava europske vrijednosti socijalne pravde, demokratskog upravljanja i socijalnog tržišnog gospodarstva te zaštite okoliša.

 

Agenda 2030 definira 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj koje se planira ostvariti do 2030. godine. Prema UN-u, opći cilj održivog razvoja je dugoročna stabilnost gospodarstva i okoliša što je moguće ostvariti samo integracijom i osvješćivanjem gospodarskih, ekoloških i socijalnih problema tijekom procesa donošenja odluka. Možemo reći da bi održivi razvoj trebao osigurati rješenja u smislu zadovoljavanja ljudskih potreba, postizanja jednakosti, omogućavanja socijalne identifikacije i kulturne raznolikosti te pritom zadržati ekološki integritet, uvažavajući razvoj i zaštitu okoliša.

 

Europska unija se obvezala da će raditi na provedbi Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030. unutar EU te u okviru vanjskih politika Unije podržavanjem provedbe ciljeva u drugim zemljama. Prepoznata su ključna područja politika na kojima treba doći do korjenite promjene koja vodi k održivom razvoju u EU-u, odražavajući europske vrijednosti socijalne pravde, demokratskog upravljanja i socijalnog tržišnog gospodarstva te zaštite okoliša, a neka od tih područja su:

 

  • pravedan prelazak na niskougljično i kružno gospodarstvo s učinkovitim korištenjem resursa
  • prelazak na socijalno uključivo društvo i gospodarstvo – pristojan rad i ljudska prava
  • prelazak na održivu proizvodnju i potrošnju hrane
  • ulaganje u inovacije i dugoročnu modernizaciju infrastrukture te poticanje održivog poslovanja
  • ostvarivanje cilja da trgovina djeluje u korist održivog razvoja na svjetskoj razini.

 

Također, usvojen je paket o kružnom gospodarstvu koji je usmjeren na promicanje održivih modela proizvodnje i potrošnje, strategija za plastiku koja se želi zaštititi od onečišćenja plastikom i istovremeno poticati rast i inovacije te Europski stup socijalnih prava koji se temelji na 20 ključnih načela razvrstanih u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost. Nadalje, tu je i Europski zeleni plan do 2050. odnosno strategija EU za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike u programima svih politika i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.